Porezi i carina

POREZI I CARINE U REPUBLICI SLOVENIJI

Pravne osobe u Republici Sloveniji moraju plaćati slijedeće poreze:

• porez na dobit,
• porez na dodanu vrijednost,
• doprinose za socijalno osiguranje.

Porez na dobit
Porezni obveznici su pravne osobe u slovenskom i stranom vlasništvu i udruženja osoba u stranom vlasništvu, koja nemaju pravne osobine i nisu obveznici poreza na prihode.

Olakšice poreza na dobit predviđene su samo za obveznike koji se bave neprofitnim djelatnostima kao što su zavodi, društva, ustanove, vjerske skupine, političke stranke, komore, reprezentativni sindikati, pod uvjetom da obveznik u poreznom razdoblju ima financijsko i materijalno poslovanje usklađeno s odredbama zakona koji uređuje njegovo osnivanje tj djelatnosti.

Porezno razdoblje je kalendarska godina.

Porezna osnovica: Prekogranično načelo određivanja porezne osnovice je dobit određena kao višak prihoda nad rashodima. Pri tom se priznaju prihodi i rashodi određeni u godišnjem izvještaju koji se slaže s poslovnim rezultatom, na temelju zakona i u skladu s uvedenim računovodstvenim standardima uz poštivanje posebnosti koje predviđa zakon.

Porezne olakšice: Zakon omogućuje olakšice za investiranje u opremu te različite olakšice za zapošljavanje, olakšice pri plaćanju premija za dodatno mirovinsko osiguranje
i za donacije.

Porezna stopa: Porez se plaća po općoj stopi u iznosu 23% od porezne osnovice. Posebna stopa u iznosu od 0% određena je za investicijske fondove, mirovinske fondove i osiguravajuće kuće koje izvode mirovinski plan uz zakonom određene uvjete.

Porez na dodanu vrijednost
Predmet oporezivanja (3. članak ZDDV-1): PDV se plaća pri kupnji robe, koju porezni obveznik obavi u okviru obavljanja svoje ekonomske djelatnosti na području Slovenije; pri kupnji robe unutar Unije; pri obavljanju usluga, koje porezni obveznik obavi u okviru obavljanja svoje ekonomske djelatnosti na području Slovenije te kod uvoza robe. Izuzeci od plaćanja PDV su navedene u 4. članku ZDDV-1.

Porezni obveznici (Članak 5. ZDDV-1): Porezni obveznik je svaka osoba , koja neovisno obavlja ekonomsku djelatnost bez obzira na namjenu ili rezultat obavljanja djelatnosti.

Porezna osnovica (36 do 39. članka ZDDV-1): Kod nabave robe ili usluga porezna osnovica uključuje sve što predstavlja plaćanje (u novcu, stvarima ili uslugama), što je primio ili će primiti dobavljač ili izvođač od kupca, naručitelja ili treće osobe za te nabavke, uključujući subvencije koje su neposredno povezane s cijenom takvih nabavki, ako to zakonom nije drugačije odeđeno. U poreznu osnovicu se ubrajaju i trošarine i uvozni i drugi porezi osim PDV-a te dodatni troškovi kao sto su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje dobavljač ili izvođač zaračuna kupcu odnosno naručitelju usluge. Porezna osnovica kod uvoza robe je carinska vrijednost utvrđena u skladu sa vrijedećim carinskim propisima Unije.

Stopa PDV (40. i 41. članak ZDDV-1): PDV se obračunava i plaća po općoj stopi u iznosu od 20% od porezne osnovice i jednaka je za nabavu proizvoda i usluga. PDV se obračunava i plaća i po nižoj stopi u iznosu od 8,5%, od porezne osnovice za nabavu proizvoda i usluga iz Priloga I, koji je prilog ZDDV-1.

Oslobođenje od PDV - a (42. do 61. članka ZDDV-1): U ZDDV-1 su detaljno navedene transakcije, koje su oslobođene plaćanja PDV-a, a navedeni su i uvjeti i okolnosti, koji moraju biti ispunjeni za oslobođenje od PDV-a.

Obaveze poreznih obveznika (67. i 77. članci ZDDV-1): PDV mora plaćati svaki porezni obveznik, koji izvrši oporezivu nabavu robe ili usluga. U posebnim slučajevima obveznik plaćanja PDV-a može biti naručitelj usluge odnosno kupac proizvoda. PDV mora plaćati svaka osoba, koja na računu iskaže PDV. Porezni obveznik mora uplatiti PDV u državni proračun najkasnije zadnji radni dan slijedećeg mjeseca po isteku poreznog razdoblja. Porezno razdoblje za poreznog obveznika je uglavnom kalendarski mjesec. Pri uvozu proizvoda PDV se plaća kao uvozno davanje, osim u primjerima, gdje porezni obveznik na osnovi odobrenja poreznog organa dobije oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu.

Obračun davanja za socijalno osiguranje vlasnika privatnih poduzeća koji nemaju plaću

Podatke na Obrascu podnose vlasnici privatnih poduzeća koji ne primaju plaću i koji izračunavaju obvezne doprinose za socijalno osiguranje određene zakonima, kojima se uređuju mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, porodiljno osiguranje, obiteljski doprinosi i zapošljavanje. Vlasnik privatnog poduzeća, koji ne prima plaću, mora obrazac predati najkasnije 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Obrazac Obračun davanja doprinosa za socijalno osiguranje za vlasnike privatnih poduzeća, koji ne primaju plaće, predaje se nadležnom poreznom organu. Kaznom od 1.600 do 25.000 EUR kažnjava se za prekršaj pravna osoba ili privatni poduzetnik pojedinac ili subjekt koji samostalno obavlja djelatnost, ako ne preda obračun doprinosa za socijalno osiguranje ili ako ne preda obračun doprinosa za socijalno osiguranje na propisan način odnosno unutar zadanih rokova.
Ako obveznik zaposli posloprimca, onda mora kao poslodavac obračunati i plaćati doprinose za posloprimca u roku i na način koji je specifičan za plaćanje poreza na dohodak, od kojeg se plaća doprinos za socijalnu skrb u skladu s drugom stavkom 335. članka ZdavP-1.

Carina
Zajedničkom carinskom tarifom Unija osigurava jednakopravno i pošteno natjecanje domaćih proizvođača s proizvođačima izvan tržišta Unije. Tarifom zovemo kombinaciju nomenklature i davanja koja se plaćaju za sve vrste robe. Tarifa sadrži i druge zakone Unije koji utječu na visinu carinskih davanja koja se plaćaju kod pojedinačnog uvoza (npr. porijeklo robe).

Postupak pri uvozu robe u Republiku Sloveniju:
Od trenutka unosa robe na carinsko područje Unije je roba pod carinskim nadzorom i predmet je kontrole carinskih organa. Za svu robu, koja se ne može deklarirati usmeno na granici treba predati pisanu deklaraciju za uvoz robe na željeni postupak. Promet robom, koja podliježe veterinarskoj, fitosanitarnoj ili drugoj propisanoj kontroli, dozvoljen je preko graničnih prijelaza koji su određeni za promet takve robe.Po unosu robe na carinsko područje Unije deklarant predaje deklaraciju za slijedeće carinske postupke: puštanje robe u slobodan promet, tranzit, carinsko skladištenje, aktivno oplemenjivanje robe, prerada robe pod carinskim nadzorom, privremeni uvoz robe.Deklaraciji treba priložiti i sve potrebne dokumente za provedbu željenog carinskog postupka (račun, potvrdu o porijeklu, dozvole ...) odnosno dokaze o tome, da je bila obavljena propisana veterinarska, fitosanitarna ili druga kontrola. Za druge carinski dopuštene uporabe, kao što su na primjer uvoz robe u slobodnu zonu ili carinsko skladište, uništenje robe ili ustupanje robe državnoj riznici treba carinskim organima dostaviti propisanu izjavu.

Puštanje robe u slobodan promet: Za postupak puštanja robe u slobodan promet deklarant mora obaviti formalnosti glede uvoza robe, a carinski obveznik platiti uvozna davanja i poštivati mjere trgovinske politike i mjere zabrana i ograničenja. Za robu nekomercijalne prirode u putničkoj osobnoj prtljazi te za robu komercijalne prirode u vrijednosti do 1.000 EUR nije potrebno predavati carinsku deklaraciju već se roba pušta u slobodan promet usmenim deklariranjem. Robu koja je slovenskog porijekla i iz nekog razloga se vraća natrag u Sloveniju može se osloboditi plaćanja uvoznih davanja ako to carinski organi odobre.

Postupak izvoza robe iz Republike Slovenije: Izvozni carinski postupak provodi se za svu robu Unije koja se izvozi i za robu koja se privremeno izvozi na oplemenjivanje.
Izvozna deklaracija predaje se carinskom uredu koji je nadležan u području gdje izvoznik ima svoje sjedište ili u području gdje je roba pakirana ili određena za izvoz. Izvoznik je osoba u čije ime i za čiji račun je podnesena zahtijevana carinska deklaracija i koja je u trenutku zaprimanja deklaracije vlasnik robe ili ima pravo raspolaganja robom. Uz deklaraciju treba priložiti sve dokumente koji su potrebni za provođenje izvoznog carinskog postupka (račun, prijevozni dokument, izvozna dozvola za poljoprivredne proizvode...). Carinski postupak izvoza sadrži pored carinskog nadzora nad robom i plaćanje mogućih izvoznih davanja, izvođenje mjera, propisa i ograničenja i mjera trgovinske politike.
Roba za koju ne vrijedi mjera zabrane i čija vrijednost po pošiljci ne prelazi 3.000 EUR može se prijaviti carinskom uredu na izlazu iz Unije. Carinski uredi izvoza su istovremeno carinski uredi izlaza robe iz Unije (granične ispostave u Sloveniji).

 

Korisne informacije:

Carinska uprava Republike Slovenije
www.carina.gov.si

Ministrstvo za finance
Davčna uprava Republike Slovenije
www.durs.gov.si

Projekt ICE Slovenija
ice.mra.si

Projekt ICE Hrvatska
ice.azra.hr

Porezi i carine (pdf)

Last update: 27.07.2007, 08:23