Vaša pitanja

Projektni ured odgovarat će na vaše upite / potražnje:

• daje poslovne informacije (potencijalni poslovni partneri, poslovni susreti, sajmovi, konferencije...);
• daje informacije o susretima poduzetnika i obučavanju i educiranju poduzetnika;
• daje informacije o unapređenju aktivnosti prekogranične suradnje;
• daje informacije o slovenskom i hrvatskom zakonodavstvu, poreznoj politici, statistici, zaštiti okoliša, ekonomskoj i monetarnoj politici, tehničkim standardima, obučavanju i obrazovanju;
• daje opće informacije o poslovanju na slovenskom tržištu i ostalim najznačajnijim institucijama ili kontaktnim naslovima;

Ukoliko imate bilo kakvo pitanje ili upit te ponudu, odnosno tražite međunarodnu poslovnu suradnju na slovenskom tržištu, ispunite "Obrazac za pitanja" i pošaljite nam ga:

Kontakt osoba:
Darko Levacic
Tel: +385 (0)42 390-535
Faks: +385 (0)42 311-965
e-pošta: darcko.levacic@varazdinska-zupanija.hr

PITANJA I ODGOVORI:

 

 

Poduzeće / institucija: Strojobravarski obrt Metal-Co
Adresa: Sv. Urban 246A, 40312 Štrigova

Pitanje 1:
Na koji način dobiti CE oznaku? Kome se obratiti za pomoć? Koliki su troškovi?

Odgovor 1:
Poštovani gosp. Kolmanić,
Radi se o kompliciranom i dugotrajnom postupku i najjednostavnije je angažirati nekog od konzultanata. Za početak bi ste ispunili upitnik (besplatno), a prema potrebi bi konzultant došao k Vama da snimi stanje i dogovori daljnje postupke. U ovoj fazi plaćate samo dnevnice i putne troškove konzultanta (cca. 2.500 Kn). Zatim ćete odlučiti da li ćete ga angažirati za postupak dobivanja CE oznake. Ukoliko se odlučite raditi s konzultantom dalje i ova suma Vam može ući u ukupni trošak konzultantskih usluga.
Kod konzultantskih kuća ćete dobiti stručno vođenje kroz postupak (consulting). Usluge ćete platiti 50.000 do 70.000 Kn. Ovisno o složenosti postupka.
Složenost postupka dobivanja CE oznake ovisi o vrsti proizvoda i svim potrebnim usaglašenjima i ispitivanjima koja treba provesti. Postoje različiti moduli ispitivanja (A, B, C), pa cijene ovise i o tome. Testiranja koštaju oko 1.000 EUR po postupku.
Kontakte za pomoć pri dobivanju CE oznake možete pročitati na našem info letku Standardizacija i CE obilježavanje (Zavod za ispitivanje kvalitete, TÜV Croatia, SIQ Croatia, Det Norske Veritas Adriatica).
Nadam se da sam Vam barem malo približila problematiku dobivanja CE oznake.

Poduzeće / institucija: Pilana Božić
Adresa: Vladimira Nazora 64,0 42204 Turčin

Pitanje 2:
Tražimo poslovnog partnera za ulaganje i daljnje proširenje pilane. Da li nam možete pomoći?

Odgovor 2:
Poštovani gosp. Božić,
U okviru projekta ICE imamo web stranicu s organiziranom razmjenom ponude i potražnje između slovenskih i hrvatskih poduzetnika. Rado ćemo objaviti Vaše podatke i ponuditi poslovne kontakte slovenskoj strani, a vezano na vaše potrebe za zajedničkim poslovnim ulaganjem. Oglas ćemo objaviti i u našoj info brošuri koja je u pripremi za tisak. Potrebno je da ispunite obrazce za poslovnu suradnju i ICE burzu koje ćete naći na našoj web stranici ili ćemo Vam ih dostaviti faxom.
Rado ćemo Vas pozvati i na sektorski sastanak drvoprerađivačkog sektora gdje ćete imati priliku osobno se predstaviti i ostvariti direktni kontakt sa slovenskim poduzetnicima i iznijeti im svoje poslovne ideje.


Poduzeće / institucija: Tehnološki park Zagreb
Adresa: Drvinje 63,0 1000 Zagreb

Pitanje 3:
Da li se ITC tvrtke mogu uključiti u aktivnosti projekta?

Odgovor 3:
Poštovani gosp. Ožanić,
U okviru projekta ICE bavimo se sektorima prerade drveta, metala, plastike, energetikom, gradnjom, prehranom i ugostiteljstvom i turizmom. Projektne aktivnosti namijenjene su prije svega malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima ovih sektora i njihovim potpornim institucijama. Međutim, rado ćemo Vas uvrstiti u našu burzu ponude i potražnje i pozdraviti na našim seminarima koji će biti organizirani uskoro i na kojima ćete sigurno dobiti mnoštvo važnih informacija i za Vaš sektor. Dobro nam došli.

Poduzeće / institucija: Gluming d.o.o., Ludbreg
Adresa: Ludbreg

Pitanje 4:
Kakve pogodnosti nudite mladim i novim poduzetnicima? Postoje li bespovratna sredstva / poticaji, koje možemo iskoristiti?

Odgovor 4:
Poštovani gosp. Žiža,
Kako sam Vam već telefonski objasnila bespovratna poticajna sredstva za mlade i nove poduzetnike dijelilo je Ministarstvo gospodarstva u proljeće ove godine. Trenutačno nema otvorenih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava.

U 11. mjesecu se očekuje otvaranje natječaja fondova EU na koje će moći konkurirati hrvatska poduzeća. Podatke o fondovima i načinu konkuriranja možete dobiti na našem seminaru o EU fondovima koji će za poduzeća biti organiziran 12.12.2007. Rado ćemo Vam poslati poziv sa svim detaljima održavanja seminara. Seminar je za Vas besplatan, a održava se u sklopu aktivnosti projekta Internacionalizacija prekograničnog poduzetništva ICE.
Projektom Internacionalizacije prekograničnog poduzetništva (ICE) koji vodimo u okviru INTERREG IIIA Neighbourhood Programme Slovenia/Hungary/Croatia 2004-2006 želimo unaprijediti tijek informacija, razmjenu znanja, ponuditi nove mogućnosti za poslovanje, te olakšati traženje poslovnih partnera srednjim i malim poduzetnicima i obrtnicima u području duž slovensko-hrvatske granice.
Želimo poboljšati svijest o poslovnim mogućnostima prekogranične suradnje, te ostvariti sektorsku povezanost kako bi se unaprijedio tijek informacija o javnim nabavama i ponudama i standardizirali i obradili zajednički pilot programi osposobljavanja. Želimo potaknuti i prekogranično umrežavanje i suradnju između klastera.

Na našoj web stranici (ice.azra.hr) možete ispuniti i poslati nam ispunjeni obrazac za uvrštenje na našu burzu ponude i potražnje, pa postoji mogućnost da Vam se jave slovenska poduzeća zainteresirana za suradnju.

Na žalost, ne poslujete u sektoru kojeg obrađujemo, ali ćemo učini sve da Vam pomognemo i pružimo nove mogućnosti za poslovanje.

Skrećem Vam pažnju i na projekt Mikrokreditiranja u koji je Varaždinska županija uključena zajedno s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva.
Agencija za razvoj Varaždinske županije je uključena i u HAMAGov projekt Mreža konzultanata, što znači da možete koristiti subvencioniranje usluga ovlaštenih konzultanata HAMAGa.

Više informacija o svim otvorenim mogućnostima možete dobiti na našem info danu koji planiramo održati u Ludbregu 11.10.2007., četvrtak, u 19h. Više informacija možete dobiti i kod Vašeg pročelnika, gosp. Josipa Horvata, na tel. 810 996.

Nadam se da će Vam ove informacije koristiti. Vidimo se u Ludbregu.

 

Poduzeće / institucija: Mariborska razvojna agencija
Adresa: Maribor, Slovenija

Pitanje 5:
Poduzeće iz Slovenije želi organizirati aktivni odmor u Hrvatskoj na otoku Pašmanu. Imali bi različite seminare koje bi vodili slovenski predavači. Na koji način mogu poslovati u Hrvatskoj? Kakvi su porezi?

Odgovor 5:
Poštovana gđa. Grušovnik,
Na žalost ovo je premalo informacija da bi smo razumjeli o čemu se točno radi, ali ću Vam pokušati dati čim više informacija.
Nije jasno u kakvom su odnosu vlasnik objekta u kojem će se odvijati seminari i izvođači seminara. Nije jasno niti tko bude plaćao izvođače seminara. Nije jasno niti tko budu učesnici na seminaru i tko im bude naplaćivao učešće na seminaru.

Ukoliko slovenska poduzeća žele raditi na hrvatskom tržištu trebala bi registrirati obrt ili d.o.o. Osnovne upute za postupke otvaranja i registriranja naći ćete u prezentaciji u prilogu. Za slovenske državljane koji rade u Republici Hrvatskoj potrebno je imati radnu i poslovnu dozvolu. Osnovne uvjete za njihovo dobivanje također Vam šaljem u prilogu.
Postoji i odredba da sveučilišni profesori koje hrvatska sveučilišta pozovu za predavače, znanstvenici na znanstvenom i stručnom usavršavanju, znanstvenici-predstavnici međunarodnih organizacija te znanstvenici koji će sudjelovati u provedbi znanstveno-istraživačkih projekata važnih za Republiku Hrvatsku i stranci koji sudjeluju na organiziranim stručnim skupovima i seminarima ne moraju imati dozvole. Na osnovu podataka koje ste poslali ja ne mogu odrediti u koju skupinu spadaju Vaši interesenti.

Usluge koje poduzeća registrirana u RH obavljaju na njezinom teritoriju su, u pravilu, oporezovane s 22%.

Ukoliko želite za slovenske državljane organizirati seminar u Hrvatskoj na kojem će radi predavači iz Slovenije mislim da bi bilo najbolje da pokušate kontaktirati neku od agencija za organiziranje seminara. Oni bi Vam trebali obaviti sve radnje i pripreme. Ili će to napraviti hotel u kojem se seminar odvija.

Šaljem kontaktne informacije agencija za organizaciju seminara.
Nadam se da će Vam ove informacije pomoći za dalje.

Za sva pitanja stojimo Vam na raspolaganju.

Srdačan pozdrav


Poduzeće / institucija: Obrtna zbornica Slovenije, Območna zbornica Maribor
Adresa: Maribor, Slovenija

Pitanje 6:
Građevinsko poduzeće iz Slovenije treba u Hrvatskoj montirati konstrukcije koje su sami proizveli. Radovi bi trebali trajati četiri dana. Koje dozvole trebaju za to u Hrvatskoj? Kakav je postupak?

Odgovor 6:
Poštovana gđa. Valand,
Zakonom o strancima predviđene su kategorije osoba koje, pod određenim uvjetima, mogu raditi u Republici Hrvatskoj bez radne dozvole, što je uređeno člankom 95. Zakona o strancima. Prema tom Zakonu određuje se da uz primjenu svih odredaba Zakona koje se odnose na privremeni boravak, radnu dozvolu ne moraju imati 23 kategorije stranaca, a između ostalog i stranci koji obavljaju poslove vezane zu isporuku, montažu ili servis strojeva ili opreme, ako njihov rad ne traje duže od 30 dana neprekidno odnosno tri mjeseca godišnje s prekidima.
To bi značilo da ova firma ne treba nikakve dozvole.
Preporučam da Vaš kupac u HR par dana prije izvrši uvoz opreme, a da radnici idu na montažu naknadno, kad oprema bude na licu mjesta. Špediter Vašeg kupca bi trebao obaviti sve formalnosti oko uvoza i oni će Vam reći što od papira za to trebaju.

Informacije koje sam Vam dala možete provjeriti i na slijedećoj web stranici.
http://www.policija.hr/mup.hr/main.aspx?id=47#_Rad_BEZ_radne_dozvole

Nadam se da će Vam ove informacije pomoći za dalje.

Za sva pitanja stojimo Vam na raspolaganju.

Srdačan pozdrav

 

Pitanje 7:
Koje su mogućnosti korištenja EU fondova za razvoj proizvodnog obrta i ugostiteljstva? Koji su najpovoljnije mogućnosti financiranja?

Odgovor 7:
Poštovani gosp. Šanjek,
Sredinom ili krajem studenog 2007. očekuje se raspisivanje natječaja pod nazivom „Podrška povećanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzetnika u RH“ financiran iz Phare 2006. Ovo je prvi raspis za projektne prijedloge čiji će nositelji biti mala i srednja poduzeća.
Prve neslužbene informacije koje smo dobili na radionici u Zagrebu određuju da nositelji projekta mogu biti mala i srednja poduzeća koja djeluju u područjima:

1. DA - Proizvodnja hrane, pića i duhanskih proizvoda (osim 15.91 - 15.96 i 16 - duhanski proizvodi)
2. DD - Prerada drva i proizvoda od drva (osim 20.1 - 20.2)
3. DH - Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
4. DJ - Proizvodnja metala i proizvoda od metala (osim 27 - osnovni metali)
5. DM - Proizvodnja prijevoznih sredstava (osim 35.2 - 35.3)
6. DN - Ostala prerađivačka industrija
7. K-72 - Računalne i srodne djelatnosti (osim 72.5 - 72.6)
Osim toga, kriteriji koji potencijalni kandidati i njihovi partneri moraju zadovoljiti jesu:
1. više od 10 zaposlenih
2. najmanje 25% ukupnog prometa mora biti izvoz
3. u potpunosti u privatnom vlasništvu
4. ima sjedište u RH.

Aktivnosti koje će se moći financirati putem ovog granta jesu:
1. usluge ključne za poboljšanje konkurentnosti i izvoza
2. testiranje proizvoda potrebno kako bi se udovoljili relevantni standardi za proizvodnju namijenjenu izvozu
3. benchmarking za izvoz
4. priprema marketinške i promidžbene strategije za poboljšanje popularnosti hrvatskih izvoznih proizvoda
5. Promocija i stavljanje na tržište novih izvoznih proizvoda
6. Brendiranje, design, pakiranje proizvoda
7. Obuka tehničkog osoblja da bi se povećala konkurentnost i izvoz
8. Informacije, istraživanje tržišta, e-trgovina
9. Matchmaking / Business to business aktivnosti
10. Sudjelovanje na međunarodnim sajmovima i događanjima

Iznosi darovnica jesu: minimalno 50.000 Eura, maksimalno 100.000 Eura. Projekt bi trajao jednu godinu, a vlastito financiranje bi moralo biti minimalno 25%, a može i više.
Više detalja znat ćemo kada natječaj bude objavljen.
Početkom XII mjeseca imat ćemo i besplatan seminar za poduzetnike na temu Korištenje fondova EU na kojem će Vam naš predavač dati korisne informacije i upute kako se javiti na natječaj, kako pripremiti projektnu dokumentaciju, o čemu voditi računa i dr.

 

Poduzeće / institucija: Elektroinženjering Brodar d.o.o.
Adresa: Rakov Poto

Pitanje 8:
Koje su mogućnosti suradnje?

Odgovor 8:

Poštovani gosp. Brodar,
Projektom Internacionalizacije prekograničnog poduzetništva (ICE) koji vodimo u okviru INTERREG IIIA Neighbourhood Programme Slovenia/Hungary/Croatia 2004-2006 želimo unaprijediti tijek informacija, razmjenu znanja, ponuditi nove mogućnosti za poslovanje, te olakšati traženje poslovnih partnera srednjim i malim poduzetnicima i obrtnicima u području duž slovensko-hrvatske granice.
Želimo poboljšati svijest o poslovnim mogućnostima prekogranične suradnje, te ostvariti sektorsku povezanost kako bi se unaprijedio tijek informacija o javnim nabavama i ponudama i standardizirali i obradili zajednički pilot programi osposobljavanja. Želimo potaknuti i prekogranično umrežavanje i suradnju između klastera.
Na našoj web stranici (ice.azra.hr) možete ispuniti i poslati nam ispunjeni obrazac za uvrštenje na našu burzu ponude i potražnje, pa postoji mogućnost da Vam se jave slovenska poduzeća zainteresirana za suradnju.
Pozvani ste na sektorski sastanak Energija i gradnja koji se održava 09.11.2007. u Poduzetničkom centru Samobor u Bregani. Nadamo se da ćete među prisutnim slovenskim poduzetnicima uspjeti pronaći poslovne partnere.
Uvrstit ćemo Vas u našu bazu podataka i obavještavati o svim besplatnim seminarima koje ćemo imati u Varaždinu, Zaprešiću i Rijeci.
Više informacija o projektnim aktivnostima ćete naći na našoj web stranici ice.azra.hr.

 

Poduzeće / institucija: COM-ŠPED d.o.o.
Adresa: Varaždin

Pitanje 9:
Možete li nam pomoći u traženju podizvođača drvoprerađivačke i metaloprerađivačke struke? Zanimaju nas HR tvrtke s Vaše burze. Kako doći do njih? Možemo li ostvariti poticaje za ulaganja?

Odgovor 9:

Poštovana gđa. Klepač,
Na našoj web stranici (ice.azra.hr) možete ispuniti i poslati nam ispunjeni obrazac za uvrštenje na našu burzu ponude i potražnje, pa postoji mogućnost da Vam se jave i hrvatska poduzeća zainteresirana za suradnju. Šaljemo Vam podatke o HR tvrtkama navedenih sektora koje trenutačno imamo evidentirane na našoj burzi. Nadam se da ćete među njima pronaći poslovne partnere.
Više informacija o projektnim aktivnostima ćete naći na našoj web stranici ice.azra.hr.
Vezano na poticaje za ulaganja želim Vam skrenuti pažnju na novi Zakon o poticanju ulaganja. U njemu su definirani svi uvjeti za ostvarenje različitih poticaja za ulaganja. S obzirom da niste izvoznik niste u grupi tvrtki koje se mogu javljati za sredstva EU fondova za koje se očekuje raspisivanje natječaja, niti za sredstva naših Ministarstava za koja su trenutačno otvoreni natječaji. Žao mi je. Ukoliko se nešto otvori ili promijeni – obavijestit ćemo Vas.

 

Poduzeće / institucija: Metaloplastika Vrbanec
Adresa: Varaždin

Pitanje 10:
Željeli bi smo proširiti suradnju sa slovenskim poduzetnicima. Možemo li se uključiti na Vašu burzu i sastanke?

Odgovor 10:

Poštovani gosp. Vrbanec,
U okviru projekta ICE imamo web stranicu s organiziranom razmjenom ponude i potražnje između slovenskih i hrvatskih poduzetnika. Rado ćemo objaviti Vaše podatke i ponuditi poslovne kontakte slovenskoj strani. Oglas ćemo objaviti i u našoj info brošuri koja je u pripremi za tisak. Potrebno je da ispunite obrazce za poslovnu suradnju i ICE burzu koje ćete naći na našoj web stranici ili ćemo Vam ih dostaviti faxom.
Rado ćemo Vas pozvati i na sektorski sastanak metaloprerađivača i prerade plastike, a možete nam se pridružiti i na kooperacijskom sastanku u Mariboru gdje ćete imati priliku osobno se predstaviti i ostvariti direktni kontakt sa slovenskim poduzetnicima i iznijeti im svoje poslovne ideje.

Poduzeće / institucija: TIMEX-HM, Trnovec
Adresa: Trnovec, Varaždin

Pitanje 11:
Mi smo građevinsko poduzeće koje treba izvesti montažu prodane konstrukcije u Republici Sloveniji. Da li su nam potrebne radne dozvole za zaposlenike koji će izvoditi radove?

Odgovor 11:
Poštovani,
Na web stranici slovenske vlade možete dobiti podatke o radnim dozvolama i postupcima za njihovo dobivanje. Nadam se da ćete pronaći podatke koji vrijede za Vaš slučaj.

http://www.mddsz.gov.si/si/delovna_podrocja/trg_dela_in_zaposlovanje/delovne_migracije/

Na ovim stranicama su Vam i kontakti (mail, telefon i fax) na koje možete uputiti Vaše upite i dobiti konkretne odgovore.

Vjerujem da je Vaš slučaj određen člankom 26, Zakona o zapošljavanju i radu stranaca:

26. člen
Storitve, vezane na dobavo blaga in servisiranje
(1) Delovna dovoljenja niso potrebna v naslednjih primerih:
- kadar so storitve, ki jih opravijo tuji delavci, povezane z dobavo in montažo strojev, naprav ali opreme, uvajanjem osebja naročnika, oziroma demontažo strojev, naprav ali opreme,
- ko gre za izvajanje rednih vzdrževalnih servisov, če so ti dogovorjeni v pogodbi o nakupu strojev, naprav ali opreme in jih opravljajo delavci, zaposleni pri proizvajalcu,
- ko je dobavitelj na podlagi pogodbe o dobavi strojev, naprav ali opreme iz tujine dolžan na svoje stroške odpraviti napake na dobavljenih strojih, napravah ali opremi, če delo ne traja več kot sedem dni in zavezanec za prijavo prijavi delo tujcev.
(2) Zavezanec za prijavo je domači naročnik, za katerega tuji delodajalec s svojimi delavci opravlja storitve.

Poduzeće / institucija: gosp. Emir Alagić
Adresa: Bos. Petrovac, R BiH

Pitanje 12:
Pratio sam Vaše aktivnosti na web stranici. Zainteresiran sam za suradnju unutar drvoprerađivačkog sektora, odnosno nudim svoje usluge. Rado bih se zaposlio u R Hrvatskoj, R Sloveniji ili EU. Po zanimanju sam oblikovač drveta, tehničar finalne prerade drveta IV stupanj. Imam bogato radno iskustvo. Da li mi možete pomoći?

Odgovor 12:
Poštovani gosp. Alagić,
Drago nam je da se web stranice projekta ICE čitaju i u Bosni i Hercegovini. Hvala lijepa da ste nam se javili.
Vaše podatke (Molbu i Životopis) proslijedit ćemo tvrtkama s ICE burze koje bi mogle biti zainteresirane za djelatnike kakav ste i Vi. Nadam se da će Vam se netko ubrzo javiti, jer se radi o deficitarnom zanimanju kako u Hrvatskoj tako i u Sloveniji. Obavijestit ćemo Vas o daljem tijeku stvari.

 

Poduzeće / institucija: Vladimir Proskurnjak
Adresa: Varaždin

Pitanje 13:
Da li mi možete pomoći u traženju poslovnog partnera koji bi organizirao proizvodnju i pobrinuo se za plasman mog novog proizvoda / komercijalizaciju novog patenta, odnosno dijela za muzičke instrumente? Želio bih zadržati savjetodavnu ulogu u poduzeću.

Odgovor 13:
Poštovani,
U okviru projekta ICE imamo web stranicu s organiziranom razmjenom ponude i potražnje između slovenskih i hrvatskih poduzetnika. Rado ćemo objaviti Vaše podatke i ponuditi poslovne kontakte slovenskoj strani, a vezano na Vaše potrebe za poslovnim udruživanjem. Oglas ćemo objaviti i u našoj info brošuri koja je u pripremi za tisak. Potrebno je da ispunite obrazce za poslovnu suradnju i ICE burzu koje ćete naći na našoj web stranici ili ćemo Vam ih dostaviti faxom.
Rado ćemo Vas pozvati i na kooperacijski sastanak koji će se održati 25.01.2008. u Varaždinu gdje ćete imati priliku osobno se predstaviti i ostvariti direktni kontakt sa slovenskim i hrvatskim poduzetnicima i iznijeti im svoje poslovne ideje.

 

Poduzeće / institucija: Mariborska razvojna agencija
Adresa: Maribor - SLO

Pitanje 14:
Da li slovenski državljanin može otvoriti obrt u Hrvatskoj po istim uvjetima kao i hrvatski? Imamo različite informacije.

Odgovor 14:
Poštovani,
Uvjeti za otvaranje obrta za slovenske državljane jednaki su onima koji vrijede za hrvatske državljane.
REGISTRACIJA OBRTA
1. KORAK
Na šalteru HITRO.HR u FINI započinjete proces otvaranja obrta. Sve ćete informacije o potrebnoj dokumentaciji te obrasce i uplatnice dobiti na HITRO.HR šalteru. Gdje možete izvršiti i sve uplate.

2. KORAK
Rješenje o upisu obrta u obrtni registar i obrtnicu preuzet ćete na šalteru HITRO.HR u FINI.
Fizička osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje obrta i koja dobije obrtnicu, odnosno povlasticu, postaje obrtnikom kad se upiše u obrtni registar. Nakon primitka obrtnice potrebno je izraditi pečat.

Nakon upisa u obrtni registar, na šalteru HITRO.HR ćete dobiti:
• Rješenje o upisu obrta u obrtni registar
• Obrtnicu.

3. KORAK
Nakon upisa u obrtni registar na šalteru HITRO.HR ili u banci možete otvoriti račun.
Prijave Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) predajte u roku od 15 dana od dana početka poslovanja.
Nakon upisa u obrtni registar obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku od godine dana, a najkasnije 8 dana prije početka rada obvezan je prijaviti početak obavljanja obrta na šalteru HITRO.HR.

OTVARANJE RAČUNA
potrebno je ponijeti slijedeće:
Rješenje o upisu obrta u obrtni registar
Pečat
Osobnu iskaznicu
PRIJAVA HZZO-u
Potrebni obrasci:
Prijava o obvezniku uplate doprinosa (Tiskanica 1)
Prijava na osnovno zdravstveno osiguranje za osiguranu
osobu (Tiskanica 2)
PRIJAVA HZMO-u
Potrebni obrasci:
Prijava o početku poslovanja obveznika plaćanja doprinosa
(Tiskanica M-11P)
Prijava o početku osiguranja (Tiskanica M-1P)

4. KORAK
U roku od 8 dana od početka obavljanja djelatnosti, obrt trebate prijaviti ispostavi porezne uprave, nadležnoj prema sjedištu obrta, radi upisa u registar poreznih obveznika.

VAŽNO! Da bi mogli početi obavljanje djelatnosti, ugostitelji, trgovci, prijevoznici i drugi obrtnici za koje je to posebnim propisima određeno, trebaju prije početka obavljanja obrta pribaviti rješenje o minimalnim tehničkim uvjetima za prostor, odnosno koncesiju za obavljanje djelatnosti ili odobrenje za rad.

Slovenski državljani će za otvaranje obrta kao dodatni dokument trebati vrijedeću putovnicu.

Poslovna dozvola istodobno je odobrenje boravka i rada na području Republike Hrvatske.
Izdaje se strancu koji ima registrirani obrt ili s obrtom izjednačenu djelatnost ili slobodno zanimanje, vodi poslove u registriranom vlastitom trgovačkom društvu ili u pravnoj osobi u kojoj ima većinski udio ili strancu koji pruža usluge u ime inozemnog poslodavca i ispunjava ostale uvjete za izdavanje odobrenja za privremeni boravak. Zahtjev za izdavanje poslovne dozvole (obrazac 1a Pravilnika o statusu stranaca u Republici Hrvatskoj) podnosi se policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka.

Međutim, slovenski državljani koji žele raditi u Republici Hrvatskoj trebaju radnu dozvolu. U Republici Hrvatskoj postoji kvotni sustav radnih dozvola. Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o godišnjoj kvoti (broju) radnih dozvola za produženje i za novo zapošljavanje. Zahtjev za izdavanje radne dozvole strancu (obrazac 9a Pravilnika o statusu stranaca u Republici Hrvatskoj) podnosi poslodavac (pravna ili fizička osoba) mjerodavnoj policijskoj upravi/policijskoj postaji prema mjestu svog sjedišta.
Zakonom o strancima predviđene su kategorije osoba koje, pod određenim uvjetima, mogu raditi u Republici Hrvatskoj bez radne dozvole, što je uređeno člankom 95. Zakona o strancima.

 

Poduzeće / institucija: KLASAND d.o.o., Tomaž Leskovar
Adresa: Maribor - SLO

Pitanje 15:
Na koji način slovenski državljanin može otvoriti firmu u Hrvatskoj i što mu je za to potrebno? Koji su troškovi?

Odgovor 15:

Poštovani g. Leskovar,

Najjednostavniji način za osnivanje trgovačkog društva je na šalteru HITRO.HR. Služba je pandan Vašoj službi „Vse na enom mestu“ i predstavlja mrežu registracijsko - informacijskih točaka po sistemu »sve na jednom mjestu« za poduzetnike na lokalnom nivou, a povezane s centralnim informacijskim sistemom.
U nastavku dajem 4 koraka za osnivanje trgovačkog društva u Hrvatskoj.

1. KORAK

Dolaskom na HITRO.HR šalter u FINI započinjete proces osnivanja trgovačkog društva. Vašem društvu prvo morate dati ime. Uvidom u bazu podataka FININI zaposlenici će provjeriti postoji li već društvo s takvim ili sličnim imenom. I sami možete provjeriti je li neko ime za tvrtku slobodno na web stranicama Ministarstva pravosuđa u sudskom registru. Za svaki slučaj, pripremite nekoliko različitih imena za svoju tvrtku. Sve ćete informacije o potrebnoj dokumentaciji te obrasce i uplatnice dobiti na HITRO.HR šalteru gdje možete obaviti i sve uplate. Plaćate 20.000 Kn temeljnog kapitala + 400 Kn troškove prijave + 900 Kn troškove upisa u sudski registar + 55 Kn upis u sudski registar + 5,70 Kn registraciju Hrvatskom zavodu za statistiku.

2. KORAK

Prijavu za upis u sudski registar (obrazac Po) i neke njezine priloge potrebno je ovjeriti kod javnog bilježnika.
Kod javnog bilježnika ponesite osobnu iskaznicu ili putovnicu (obvezna za strance).Obvezna je nazočnost svih osnivača i drugih osoba čije je potpise potrebno ovjeriti.

Kod javnog bilježnika ovjerite:
• Prijavu za upis u sudski registar (obrazac Po)
• Osnivački akt - društveni ugovor (moraju ga potpisati svi
osnivači) ili izjavu o osnivanju društva (ako društvo osniva
samo jedna osoba)
• Izjavu članova ovlaštenih za zastupanje društva da
prihvaćaju postavljanje
• Odluku o imenovanju članova uprave
• Potpis direktora ili potpise članova uprave
• Potpise članova nadzornog odbora (ako društvo ima nadzorni odbor)
• Odluku o imenovanju prokurista društva (ako društvo ima
prokurista)
• Potpis prokurista (ako društvo ima prokurista)
• Odluku o određivanju adrese društva

Troškovi javnog bilježnika su otprilike 50 Kn po ovjerenom dokumentu. Tarifa se može mijenjati ovisno o vrsti dokumenta.


3. KORAK

Prijavu za upis u sudski registar sa svim potrebnim prilozima predat ćete na šalteru HITRO.HR u FINI. Po upisu u sudski registar rješenje će vam dostaviti trgovački sud. Nakon upisa društva u sudski registar potrebno je izraditi pečat

Dokumentacija potrebna za upis
• Obrazac prijave za upis u sudski registar (Po)
• Osnivački akt - društveni ugovor ili izjavu o osnivanju
društva
• Odluka o imenovanju članova uprave
• Popis članova osnivača društva
• Popis članova ovlaštenih za zastupanje društva
• Izjave članova ovlaštenih za zastupanje društva da
prihvaćaju postavljanje
• Potpis direktora ili potpisi članova uprave
• Popis članova nadzornog odbora (ako društvo ima nadzorni
odbor)
• Potpisi članova nadzornog odbora (ako društvo ima nadzorni
odbor)
• Odluka o imenovanju prokurista društva (ako društvo ima
prokurista)
• Potpis prokurista (ako društvo ima prokurista)
• Odluka o određivanju adrese društva
• Obrazloženje imena (tvrtke) ako se radi o stranom imenu
• Potvrda o uplati osnivačkog pologa
• Dokaz o plaćenoj sudskoj pristojbi za prijavu i donošenje
prvostupanjskog rješenja o upisu i dokaz o plaćenom predujmu
za troškove objavljivanja upisa u sudski registar u Narodnim
novinama




4. KORAK

Po donošenju Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti Državnog zavoda za statistiku istu ćete dobiti na šalteru HITRO.HR u FINI.
Nakon dobivanja Obavijesti o razvrstavanju možete na šalteru HITRO.HR ili u banci otvoriti račun (na šalteru HITRO.HR možete otvoriti račun u onoj banci za koju FINA obavlja poslove otvaranja računa ili posreduje u obavljanju tih poslova).
Prijavu o početku poslovanja obveznika plaćanja doprinosa (Tiskanica M-11P) i Prijavu o početku osiguranja (Tiskanica M-1P) možete predati na šalteru Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u FINI, u roku od 15 dana od dana početka poslovanja.
Prijavu o obvezniku uplate doprinosa (Tiskanica 1), Prijavu na osnovno zdravstveno osiguranje za osiguranu osobu (Tiskanica 2) i Prijavu na osnovno zdravstveno osiguranje člana obitelji (Tiskanica 3) možete predati na šalteru Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u FINI, u roku od 15 dana od dana početka poslovanja.

Otvaranje računa - potrebno je ponijeti:
• Rješenje o upisu u sudski registar (priložiti presliku,
izvornik dati na uvid)
• Obavijest o razvrstavanju Državnog zavoda za statistiku
(priložiti presliku, izvornik dati na uvid)
• Pečat
• Osobnu iskaznicu
Prijava HZMO-u
Uz prijavu M-11P na uvid je potrebno dati sljedeću dokumentaciju:
• Rješenje o upisu u sudski registar (i za podružnicu, ako
društvo ima podružnicu)
• Obavijest o razvrstavanju Državnog zavoda za statistiku.
• Potpisni karton
• Pečat
Uz prijavu M-1P na uvid je potrebno dati sljedeću dokumentaciju:
• Ugovor o radu
• Radnu knjižicu
• Osobnu iskaznicu
• Radnu dozvolu (ako je zaposlenik strani državljanin)
Prijava HZZO-u
Potrebno je priložiti:
• Rješenje o upisu u sudski registar
• Obavijest o razvrstavanju Državnog zavoda za statistiku
• Prijavu HZMO-u (kopija obrazaca M-11P i M-1P)
• Dokaz o prebivalištu (uvjerenje MUP-a ili osobna iskaznica)
• Ugovor o radu

VAŽNO! Nakon upisa u sudski registar i registar Državnog zavoda za statistiku potrebno je izvršiti prijavu društva u poreznoj upravi, nadležnoj prema sjedištu društva, radi upisa u registar obveznika poreza na dobit i PDV-a (na uvid se daje rješenje o upisu u sudski registar, Obavijest o razvrstavanju te potpisni karton).

Slovenski državljani će kao dodatni dokument trebati vrijedeću putovnicu.

Poslovna dozvola istodobno je odobrenje boravka i rada na području Republike Hrvatske.
Izdaje se strancu koji ima registrirani obrt ili s obrtom izjednačenu djelatnost ili slobodno zanimanje, vodi poslove u registriranom vlastitom trgovačkom društvu ili u pravnoj osobi u kojoj ima većinski udio ili strancu koji pruža usluge u ime inozemnog poslodavca i ispunjava ostale uvjete za izdavanje odobrenja za privremeni boravak. Zahtjev za izdavanje poslovne dozvole (obrazac 1a Pravilnika o statusu stranaca u Republici Hrvatskoj) podnosi se policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka.

Međutim, slovenski državljani koji žele raditi u Republici Hrvatskoj trebaju radnu dozvolu. U Republici Hrvatskoj postoji kvotni sustav radnih dozvola. Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o godišnjoj kvoti (broju) radnih dozvola za produženje i za novo zapošljavanje. Zahtjev za izdavanje radne dozvole strancu (obrazac 9a Pravilnika o statusu stranaca u Republici Hrvatskoj) podnosi poslodavac (pravna ili fizička osoba) mjerodavnoj policijskoj upravi/policijskoj postaji prema mjestu svog sjedišta.
Zakonom o strancima predviđene su kategorije osoba koje, pod određenim uvjetima, mogu raditi u Republici Hrvatskoj bez radne dozvole, što je uređeno člankom 95. Zakona o strancima.

Tvrtke i obrti registrirani za obavljanje ugostiteljske, trgovačke, turističke i djelatnosti prijevoza trebaju prije početka rada od nadležnog ureda za gospodarstvo pribaviti rješenje da prostor i oprema ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje željene djelatnosti.
Uz HITRO.HR na jednom ćete mjestu dobiti sve potrebne informacije kako biste što prije započeli s radom tvrtke ili obrta.
Nije tako komplicirano kako na prvi pogled izgleda, jer se postupci obavljaju na jednom mjestom i uglavnom jednim dolaskom na šalter. Ne dajte se obeshrabriti.

Poduzeće / institucija: Enterprise Europe Network / Mariborska razvojna agencija, gđa.
Natalija Bogdan
Adresa: Maribor - SLO


Pitanje 16:
Imamo eno vprašanje o delu slovenskih državljanov na Hrvaškem. Slovenska turistična agencija ima namreč čez poletje (od maja do septembra) svoje turistične predstavnike na Hrvaškem. Ker se je s 1.1.2008 spremenil zakon o tujcih, so nas prosili za pomoč. V lanskem letu so zaposleni predstavniki na Hrvaškem pridobili poslovno dovoljenje. Sedaj pa naj bi bilo zaradi novega zakona o tujcih potrebno delovno dovoljenje. Ali to drži?

Zanima jih tudi, na kakšen način bi lahko slovenski državljani npr. študentje delali na Hrvaškem. Katere dokumente potrebujejo in koliko časa traja pridobitev teh dovoljenj?

Odgovor 16:

Poštovana gđa. Bogdan,
Imate pravo: Zakon je nedavno izmijenjen.

Po meni bi Vaši turistički predstavnici spadali pod točku 1.za Rad bez radne i poslovne dozvole (molim vidjeti niže). Međutim, ne mogu započeti s radom prije nego pribave potvrdu o prijavi rada bez radne, odnosno poslovne dozvole, policijske uprave, odnosno policijske postaje prema mjestu obavljanja poslova (članak 139. Zakona).

Rad studenata bi se regulirao istim, niže navedenim propisima. Nema veze što su studenti. Važno je što će, koje poslove raditi u RH.
Postupak za dobivanje dozvola može trajati 30-45 dana.
Više informacija imate na web stranici Ministarstva unutarnjih poslova.

http://www.mup.hr/main.aspx?id=47#radna%20dozvola

Nadam se da sam pomogla.
Želim Vam puno uspjeha.

Radna dozvola
Stranac može raditi u Republici Hrvatskoj na temelju radne ili poslovne dozvole (članak 114. stavak 1. Zakona). U Republici Hrvatskoj utvrđen je kvotni sustav radnih dozvola. Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o godišnjoj kvoti radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje, a može ju utvrditi i za sezonsko zapošljavanje. Godišnjom kvotom radnih dozvola utvrđuju se djelatnosti i zanimanja u kojima se dopušta zapošljavanje te broj radnih dozvola za svaku od djelatnosti i zanimanja, pri čemu više nema teritorijalne raspodjele radnih dozvola.

Poslovna dozvola
Poslovna dozvola više nije istovremeno odobrenje boravka i rada, već se isključivo odnosi na dozvolu rada u Republici Hrvatskoj.
Poslovna dozvola može se izdati:
- osnivačima vlastitoga trgovačkog društva upisanog u sudski registar i koji ostvaruju poslovne aktivnosti radi obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj
- obrtnicima koji su registrirali poslovnu aktivnost u Republici Hrvatskoj
- osobama koje se bave slobodnim zanimanjima, sukladno propisima Republike Hrvatske
pružateljima usluga u ime inozemnog poslodavca (članak 132. stavak 1. Zakona).

Osnivačima vlastitog trgovačkog društva i obrtnicima poslovna dozvola može se izdati samo na temelju suglasnosti ureda državne uprave nadležnog za gospodarstvo (članak 132. stavak 4. Zakona).
Osobama koje se bave slobodnim zanimanjima poslovna dozvola može se izdati samo na temelju suglasnosti ureda državne uprave nadležnog za djelatnost koju stranac obavlja (članak 132. stavak 5. Zakona).
Pružateljima usluga u ime inozemnog poslodavca poslovna dozvola može se izdati samo na temelju suglasnosti ureda državne uprave nadležnog za djelatnost u kojoj se pruža usluga (članak 133. stavak 3. Zakona).
Stranci kojima je izdana poslovna dozvola na temelju Zakona o strancima (»Narodne novine«, br. 109/03.) dužni su ispuniti uvjete za izdavanje poslovne dozvole propisane Zakonom o strancima («Narodne novine» broj: 79/07), u roku od 10 mjeseci od njegova stupanja na snagu (članak 217. stavak 6. Zakona).

Rad bez radne i poslovne dozvole
Zakonom o strancima propisane su kategorije stranaca koje u Republici Hrvatskoj mogu raditi bez radne, odnosno poslovne dozvole ako u Republici Hrvatskoj neće boraviti duže od 30 dana godišnje:
1. stranci koji sukladno posebnim propisima pružaju usluge u turizmu u ime inozemnog poslodavca,
2. prokuristi, članovi uprave i nadzornog odbora trgovačkog društva, koji obavljaju poslove za trgovačko društvo, a nisu u radnom odnosu,
3. predstavnici vjerskih zajednica za vrijeme obavljanja poslova koji su isključivo vezani uz vjersku službu,
4. umjetnici i tehničko osoblje za operne, baletne, kazališne, koncertne, likovne i druge kulturne priredbe,
5. autori i izvođači na području filmske, televizijske, glazbene, glazbeno-scenske, plesne i baletne umjetnosti, kao i prateće izvjestiteljsko, organizacijsko i tehničko osoblje,
6. stranci koji u Republiku Hrvatsku dolaze radi sudjelovanja na športskim priredbama i natjecanjima,
7. stručnjaci na području zaštite kulturne baštine, knjižničarstva i arhivistike,
8. stranci koji obavljaju poslove vezane uz isporuku, montažu ili servis strojeva ili opreme, a njihov rad je uvjet za ostvarivanje jamstvenih prava ili je vezan uz isporuku strojeva ili opreme,
9. stranci koji sudjeluju na sajamskim ili izložbenim priredbama na kojima izlaže njihov poslodavac,
10. stranci koji sudjeluju na organiziranim stručnim skupovima i seminarima,
11. stranci zaposleni u cirkusima ili zabavnim parkovima,
12. stranci koji provode stručnu izobrazbu i usavršavanje radnika zaposlenih kod pravnih i fizičkih osoba u Republici Hrvatskoj,
13. stranci koji se stručno usavršavaju kod pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je organizacijski povezana s inozemnim poslodavcem,
14. profesori, izvorni govornici stranih jezika, lektori i drugi nastavnici koji izvode nastavu na poziv hrvatskih visokih učilišta, znanstvenici na znanstvenom i stručnom usavršavanju, znanstvenici-predstavnici međunarodnih organizacija te znanstvenici koji će sudjelovati u provedbi znanstvenih projekata važnih za Republiku Hrvatsku,
15. upravno osoblje, stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih i obrazovnih institucija, koji u Republici Hrvatskoj obavljaju posao u okviru programa kulturne i obrazovne suradnje,
16. civilni i vojni dužnosnici vlada drugih država, koji u Republiku Hrvatsku dolaze raditi na temelju ugovora o suradnji s Vladom Republike Hrvatske,
17. članovi međunarodnih misija, koji obavljaju posao znanstvenog istraživanja u Republici Hrvatskoj, koje je odobrila Vlada Republike Hrvatske,
18. strani dopisnici, akreditirani u Republici Hrvatskoj ili izvjestitelji stranih medija,
19. stranci koji obavljaju poslove iz područja obrane i unutarnjih poslova ili stručnog usavršavanja na tim područjima, na temelju međunarodnog ugovora.

Navedene kategorije stranaca ne mogu započeti s radom prije nego pribave potvrdu o prijavi rada bez radne, odnosno poslovne dozvole, policijske uprave, odnosno policijske postaje prema mjestu obavljanja poslova (članak 139. Zakona).

 

Poduzeće / institucija: Krško, SLO-podaci poznati projektnom timu
Adresa: Podaci poznati projektnom timu

Pitanje 17:
Spoštovani, na policiji (CRO) sem se že zanimala za delovno dovoljenje, vendar se delovno dovoljenje dodeli samo določeni kategoriji del, v katero jaz ne spadam. Želela bi odpreti s.p. ali podjetje v CRO in sicer za posredovanje (nakup/prodaja) nepremičnin v sodelovanju s hrvaškim podjetjem. Kolikor sem informirana, z odprtjem podjetja v CRO ni nobenih težav, težava se pojavi, kadar želiš kot lastnik podjetja-tujec opravljati delo v CRO. Po mojih informacijah to ni možno in iz tega sledi da ne morem pridobiti delovnega dovoljenja. Zanima me, ali obstaja kakšna možnost za zaposlitev v CRO izven kvote?

Odgovor 17:

Poštovana gđa. S.,
Vaš rad u RH ne bi trebao biti problem. Ukoliko ste vlasnica poduzeća u RH možete obavljati svoju djelatnost bez radne dozvole ili na osnovu poslovne dozvole. Ovisno o Vašim planovima, trajanju rada na teritoriju RH i dr. detaljima.
U nastavku Vam šaljem odredbe Zakona o strancima koje bi Vam mogle pomoći. Za sva daljnja pitanja Vam stojim na raspolaganju.
Novim Zakonom o strancima predviđene su kategorije osoba koje, pod određenim uvjetima, mogu raditi u Republici Hrvatskoj bez radne dozvole
Članak 119.
U godišnju kvotu radnih dozvola ne uračunavaju se radne dozvole koje se izdaju:
1. dnevnim migrantima koji su u Republici Hrvatskoj zasnovali radni odnos pod uvjetom uzajamnosti,
2. ključnom osoblju, radnicima i članovima njihovih obitelji, čiji je status reguliran Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Hrvatske,
3. strancima koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima, podružnicama i predstavništvima,
4. strancima koji su premješteni u okviru internog transfera osoblja unutar trgovačkih društava, kako je definirano Protokolom o pristupanju Republike Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije,
5. učiteljima i nastavnicima koji izvode nastavu u školskim ustanovama na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
6. profesionalnim športašima ili športskim djelatnicima koji na temelju valjano zaključenog ugovora o radu, rade u Republici Hrvatskoj,
7. na temelju međunarodnog ugovora, osim ugovora iz članka 141. ovoga Zakona.
Strancima iz članka 139. ovoga Zakona koji namjeravaju boraviti u Republici Hrvatskoj duže od 30 dana godišnje može se izdati radna dozvola izvan godišnje kvote na vrijeme koje je potrebno za izvršenje posla, a najduže do 6 mjeseci godišnje.
Odredba stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na strance iz članka 139. stavka 1. točke 1., 6., 8., 9.,10. i 11. ovoga Zakona.

Članak 120.
Osobom koja obavlja ključne poslove u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavništvu stranog trgovačkog društva, u smislu članka 119. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, smatra se:
1. osoba koja u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavništvu ima viši položaj, osoba koja upravlja poslovanjem, osoba koja se nalazi pod općim nadzorom ili rukovodstvom uprave ili dioničara, odnosno članova trgovačkog društva te osoba koja obnaša neku istovjetnu dužnost uključujući:
– upravljanje radom odjela ili pododjela društva;
– praćenje i nadziranje rada drugih zaposlenika, odnosno obavljanje nadzornih ili voditeljskih poslova;
– ovlaštenje za zapošljavanje i otpuštanje radnika, odnosno davanje preporuka vezanih uz zapošljavanje, otpuštanje ili druge kadrovske poslove;
2. osoba koja radi u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavništvu, koja posjeduje posebna stručna znanja i/ili ovlasti prijeko potrebne za pružanje usluga, služenje opremom za istraživanje, primjenu tehnika ili vođenje poslovanja trgovačkog društva, podružnice ili predstavništva.
Dnevni migrant, u smislu ovoga Zakona, je državljanin susjedne države u kojoj ima prebivalište i redovito dolazi na rad poslodavcu u Republici Hrvatskoj i vraća se u matičnu državu.
Članak 132.
Poslovna dozvola može se izdati:
1. osnivačima vlastitoga trgovačkog društva upisanog u sudski registar i koji ostvaruju poslovne aktivnosti radi obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj,
2. obrtnicima koji su registrirali poslovnu aktivnost u Republici Hrvatskoj,
3. osobama koje se bave slobodnim zanimanjima, sukladno propisima Republike Hrvatske,
4. pružateljima usluga u ime inozemnog poslodavca.
Poslovna dozvola može se izdati osobama iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka ako trgovačko društvo, odnosno obrt svojim poslovanjem utječe na povećanje gospodarske aktivnosti u Republici Hrvatskoj, ako se uvode novi proizvodni postupci, nova oprema i suvremena tehnologija te potiče otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje domaće radne snage.
Poslovna dozvola može se izdati osobama iz stavka 1. točke 3. ovoga članka ako imaju odgovarajuću kvalifikaciju, financijska sredstva i ako obavljanje njihove djelatnosti predstavlja interes za Republiku Hrvatsku.
Strancima iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka poslovna dozvola može se izdati samo na temelju suglasnosti ureda državne uprave nadležnog za gospodarstvo.
Strancima iz stavka 1. točke 3. ovoga članka poslovna dozvola može se izdati samo na temelju suglasnosti ureda državne uprave nadležnog za djelatnost koju stranac obavlja.
Suglasnost iz stavaka 4. i 5. ovoga članka nadležni uredi državne uprave dužni su dostaviti Ministarstvu u roku od 15 dana.
Članak 134.
Zahtjev za izdavanje poslovne dozvole stranac podnosi policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu obavljanja poslovne aktivnosti.
Protiv odluke o izdavanju poslovne dozvole može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 8 dana od dana dostave.
Poslovna dozvola iz članka 132. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona izdaje se s rokom važenja do jedne godine, a može se produžavati sve dok stranac ispunjava uvjete za izdavanje poslovne dozvole te ako priloži dokaz o podmirenim poreznim obvezama i doprinosima u Republici Hrvatskoj.
Strancima iz članka 133. stavka 1. ovoga Zakona poslovna dozvola može se izdati s rokom važenja do 6 mjeseci godišnje.
Zahtjev za produženje poslovne dozvole stranac mora podnijeti policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji najmanje 30 dana prije isteka roka važeće poslovne dozvole.
Stranac iz članka 132. ovoga Zakona ne može započeti s radom prije nego što mu je odobren privremeni boravak.

 

Poduzeće / institucija: REMAX, Maribor / g. Luka Remic
Adresa: Tržaška 23, Maribor, Slovenija


Pitanje 18:

Spoštovana ga. Dračić,
bil sem na seminarju na obrtni zbornici Slovenije v Mariboru, kjer ste bili tudi ena od predavateljic. Takrat ste nas pozvali, da če imamo kakršnakoli vprašanja, da se lahko obrnemo na Vas. Ker v podjetju vedno več delamo tudi na Hrvaškem trgu, bi Vas prosil, če mi lahko pomagate kako je z dovoljenji za delo. Večinoma montiramo opremo 1-3 dni na enem ali istočasno več objektih. Potrebujemo dovoljenje ali kakšne druge listine?
Moja hrvaščina žal ni dovolj dobra, da bi Vam e-mail napisal v hrvaščini, tako da upam da se lahko tudi tako sporazumeva.
Hvala.
Lep pozdrav,
Luka Remic


Odgovor 18:

Poštovani g. Remic,
Naš Zakon je nedavno izmijenjen.

Po meni bi Vaši djelatnici spadali pod točku 8.za Rad bez radne i poslovne dozvole (molim vidjeti niže). Međutim, ne mogu započeti s radom prije nego pribave potvrdu o prijavi rada bez radne, odnosno poslovne dozvole, policijske uprave, odnosno policijske postaje prema mjestu obavljanja poslova (članak 139. Zakona).

Postupak za dobivanje dozvola može trajati 30-45 dana.
Više informacija imate na web stranici Ministarstva unutarnjih poslova.

http://www.mup.hr/main.aspx?id=47#radna%20dozvola

Rad bez radne i poslovne dozvole
Zakonom o strancima propisane su kategorije stranaca koje u Republici Hrvatskoj mogu raditi bez radne, odnosno poslovne dozvole ako u Republici Hrvatskoj neće boraviti duže od 30 dana godišnje:
1. stranci koji sukladno posebnim propisima pružaju usluge u turizmu u ime inozemnog poslodavca,
2. prokuristi, članovi uprave i nadzornog odbora trgovačkog društva, koji obavljaju poslove za trgovačko društvo, a nisu u radnom odnosu,
3. predstavnici vjerskih zajednica za vrijeme obavljanja poslova koji su isključivo vezani uz vjersku službu,
4. umjetnici i tehničko osoblje za operne, baletne, kazališne, koncertne, likovne i druge kulturne priredbe,
5. autori i izvođači na području filmske, televizijske, glazbene, glazbeno-scenske, plesne i baletne umjetnosti, kao i prateće izvjestiteljsko, organizacijsko i tehničko osoblje,
6. stranci koji u Republiku Hrvatsku dolaze radi sudjelovanja na športskim priredbama i natjecanjima,
7. stručnjaci na području zaštite kulturne baštine, knjižničarstva i arhivistike,
8. stranci koji obavljaju poslove vezane uz isporuku, montažu ili servis strojeva ili opreme, a njihov rad je uvjet za ostvarivanje jamstvenih prava ili je vezan uz isporuku strojeva ili opreme,
9. stranci koji sudjeluju na sajamskim ili izložbenim priredbama na kojima izlaže njihov poslodavac,
10. stranci koji sudjeluju na organiziranim stručnim skupovima i seminarima,
11. stranci zaposleni u cirkusima ili zabavnim parkovima,
12. stranci koji provode stručnu izobrazbu i usavršavanje radnika zaposlenih kod pravnih i fizičkih osoba u Republici Hrvatskoj,
13. stranci koji se stručno usavršavaju kod pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je organizacijski povezana s inozemnim poslodavcem,
14. profesori, izvorni govornici stranih jezika, lektori i drugi nastavnici koji izvode nastavu na poziv hrvatskih visokih učilišta, znanstvenici na znanstvenom i stručnom usavršavanju, znanstvenici-predstavnici međunarodnih organizacija te znanstvenici koji će sudjelovati u provedbi znanstvenih projekata važnih za Republiku Hrvatsku,
15. upravno osoblje, stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih i obrazovnih institucija, koji u Republici Hrvatskoj obavljaju posao u okviru programa kulturne i obrazovne suradnje,
16. civilni i vojni dužnosnici vlada drugih država, koji u Republiku Hrvatsku dolaze raditi na temelju ugovora o suradnji s Vladom Republike Hrvatske,
17. članovi međunarodnih misija, koji obavljaju posao znanstvenog istraživanja u Republici Hrvatskoj, koje je odobrila Vlada Republike Hrvatske,
18. strani dopisnici, akreditirani u Republici Hrvatskoj ili izvjestitelji stranih medija,
19. stranci koji obavljaju poslove iz područja obrane i unutarnjih poslova ili stručnog usavršavanja na tim područjima, na temelju međunarodnog ugovora.
Navedene kategorije stranaca ne mogu započeti s radom prije nego pribave potvrdu o prijavi rada bez radne, odnosno poslovne dozvole, policijske uprave, odnosno policijske postaje prema mjestu obavljanja poslova (članak 139. Zakona).

 

Poduzeće / institucija: Projekt ICE / Varaždinska županija
Adresa: Franjevački trg 6, 42000 Varaždin


Pitanje 19:

Poštovana / i,
Molimo Vas za pomoć.
Imamo htvatsko poduzeće koje je prodalo svoje proizvode na slovensko tržište. Radi se sjenilima za plastenike. Prema ugovoru sklopljenim sa slovenskim kupcem, hrvatski dobavljač je dužan proizvod montirati i pustiti u pogon u Sloveniji. Za to bi tri stručnjaka iz Hrvatske trebala provesti četiri (4) puta po 10 dana u periodu od V. do VII mjeseca (maj-juli) 2008. na radu u Sloveniji.
Koliko nam je poznato, prema članku 26 Zakona o zaposlovanju in delu tujcev (uradno prečiščeno besedilo) (ZZDT-UPB1), stran 324. za izvedbu tih radova nije im potrebna radna dozvola.
26. člen
Storitve, vezane na dobavo blaga in servisiranje
(1) Delovna dovoljenja niso potrebna v naslednjih primerih:
– kadar so storitve, ki jih opravijo tuji delavci, povezane z dobavo in montažo strojev, naprav ali opreme, uvajanjem osebja naročnika, oziroma demontažo strojev, naprav ali opreme,
„.. če delo ne traja več kot sedem dni in zavezanec za prijavo prijavi delo tujcev.
(2) Zavezanec za prijavo je domači naročnik, za katerega tuji delodajalec s svojimi delavci opravlja storitve.“

Međutim, ako smo dobro razumjeli: radnu dozvolu ne trebamo ako radovi traju kraće od 7 dana i ako ih naručitelj usluga prijavi. Gdje? U Vašem lokalnom Zavodu za zapošljavanje? Koji je postupak? Koje dokumente trebamo priložiti? Što ako radovi traju 10 dana? Kakav je onda postupak?

Hvala unaprijed na Vašem brzom odgovoru.
Srdačan pozdrav
Irma Dračić
Voditelj projekta / Project manager
Varaždinska županija / Varazdin County
Franjevački trg 7
42000 Varaždin
Hrvatska/Croatia

Tel: +385-42-422-201
Fax: +385-42-390-571
GSM: +385-91-390 5330
ice.azra.hr


Odgovor 19:

ZADEVA: Strokovna pomoč v zvezi z delovnimi dovoijenji

V zvezi z Vaima vlogama, ki ste nam ju posredovali Vam najprej pojasnjujerno, da je za podajanje strokovne razlage delovnopravne zakonodaje pristojno Ministrstvo za delo, družino in socialne zadeve, zato Vam v skladu s 4. členom Zakona o inpekciji dela (Uradni list RS, t. 38/1994, 32/1997 in 36/2000; v nadaljevanju: ZID) v smislu strokovne pomoči odgovarjarno sledeče:
lnpektorat Republike Slovenije za delo izvaja skladno s 1. členom ZID inpekcijsko nadzorstvo nad izvajanjem zakonov, drugih predpisov, kolektivnih pogodb in splonih aktov, ki urejajo delovna razrnerja, plače in druge prejemke iz delovnega razmerja, zaposlovanje delavcev doma in v tujini, sodelovanje delavcev pri upravljanju, stavke ter varnost delavcev pri delu, če s predpisi ni drugače določeno. Poleg nadzorov lahko podajamo tudi odgovore v smislu strokovne pornoči v zvezi z uresničevanjem zakonov in drugih predpisov, kolektivnih pogodb in splonih aktov iz naše pristojnosti, vendar pa pri tern poudarjarno, da so to strokovne pomoči, ki niso zavezujoče, saj je za podajanje strokovne razlage delovnopravne zakonodaje kot že navedeno pristojno Ministrstvo za delo, družino in socialne zadeve.
Kot izhaja iz Vaega vprašanja, sprašujete o pogojih za delo tujcev v Republiki Sloveniji in o postopku za pridobitev delovnih dovoljenj.
Glede na 13. Olen Zakona o zaposlovanju in delu tujcev (Uradni list RS, t. 66/2000, 4/2006 — UPB1 in 76/2007 — UPB2, v nadaljevanju: ZZDT) lahko tuja podjetja v Republiki Sloveniji izvajajo čezmejne storitve z napotenirni delavci v primeru, da so izpolnjeni pogoji, določeni z ZZDT in z drugimi predpisi. lzvajalec tuje storitve v Republiki Sloveniji je tuje podjetje, ki storitve izvaja v svojem imenu in za svoj račun na podlagi pogodbe z naročnikom iz Republike Slovenije, ki so mu storitve namenjene.
Tuje podjetje lahko izvaja storitve z napotenimi delavci, ki so že najmanj eno leto zaposleni pri njem. Posameznemu napotenemu delavcu se lahko dovoljenje za delo izda večkrat, vendar največ za tri mesece v koledarskem letu. V primeru, ko se zaradi objektivnih razlogov izvajanje pogodbe podalja, se lahko dovoljenje za delo podalja za največ en mesec. Dovoljenje za delo tujca se izda na vlogo tujega delodajalca - izvajalca storitve, ki je v skladu s tem zakonom dolžan izvesti tudi prijavo dela tujcev.
Storitve tujih podjetij z napotenimi delavci v Republiki Sloveniji se lahko izjernoma opravljajo tudi brez dovoljenj za delo v primerih, določenih z ZZDT. V taknih prirnerih je skladno z določbo 14. člena ZZDT zavezanec za prijavo in odjavo dela tujcev naročnik storitve s sedežem v Republiki Sloveniji.
Ena ,zmed taknih Izjem je opredeljena v 26. členu ZZDT, kjer je opredeljena izjema za storitve, vezane na dobavo blaga n servisiranje.
Glede na določbo 26. člena ZZDT delovna dovoljenja niso potrebna v naslednjih prirnerih:
- kadar so storitve, ki jih opravijo tuji delavci, povezane z dobavo in rnontao strojev, naprav all opreme, uvajanjem osebja naročnika, oziroma demontažo strojev, naprav all opreme,
- ko gre za izvajanje rednih vzdrževalnih servisov, če so ti dogovorjeni v pogodbi o nakupu strojev, naprav all opreme in jih opravljajo delavel, zaposleni pri proizvajalcu,
- ko je dobavitelj na podlagi pogodbe o dobavi strojev, naprav all oprerne iz tujine dolžan na svoje stroke odpraviti napake na dobavljenih strojih, napravah all oprerni,
če delo ne traja več kot sedern dni in zavezanec za prijavo prijavi delo tujcev.
V tern primeru je zavezanec za prijavo domači naročnik, za katerega tuji delodajalec s svojimi delavci opravija storitve.
Glede na podatke, navedene v Vašem vprašanju naj bi delo predvidoma trajalo več kot sedem dni, kar je več kot opredeljuje izjema iz 26. Clena ZZDT. V takšnem primeru bi bill Vi kot delodajalec glede na 5. odstavek 13. člena ZZDT dolžni podati vlogo za pridobitev dovoljenja za delo tujca in tudi izvesti prijavo dela tujcev. V kolikor pa bi zadostili pogojem za zakonsko določeno izjemo iz 26. člena ZZDT (delo ki traja sedem dni all rnanj), dovoljenj za delo ne bi bib potrebno pridobiti, ampak bi moral naročnik storitve v Republiki Sloveniji izvesti prijavo in odjavo dela tujcev.
Sočasno pojasnjujemo, da podrobneji postopek, podatke in dokazila, ki jih je potrebno predložiti, ureja na podlagi ZZDT sprejet Pravilnik o delovnih dovoljenjih, prijavi in odjavi dela ter nadzoru nad zaposlovanjem in delom tujcev (Uradni list RS, t. 37/2008, v nadaljevanju: (Pravilnik). Glede na 9. člen ZZDT in 1. člen Pravilnika postopke v zvezi z izdajo, prenehanjem veljavnosti in odvzemom delovnih dovoljenj, ter v zvezi z izdajo potrdil, predpisanih s tern zakonom, izvaja zavod za zaposlovanje v skladu z zakonom o splošnem upravnem postopku, zato prosimo, da se za podrobneje informacije o postopku, vbogah in potrebnih dokazilih obrnete na Zavod RS za zaposlovanje, Rona dolina, cesta IX / 6, Ljubljana, spletni

 

 

Last update: 24.07.2007, 11:34