Vaša pitanja - nastavak

Poduzeće / institucija: EEN - Enterprise Europe Network Mariborska razvojna agencija p.o., g. Peter Ekart

Adresa: Tržaška 23, Maribor, Slovenija

Pitanje 20:

Spoštovana ga. Dračić,
Torej , v bistvu jih zanima ali lahko slovenski državljan na hrvaškem s prekinitvami dela dlje kot 30 delovnih dni na leto?

Vnaprej se zahvaljujem in pošiljam lepe pozdrave vsem na Azro.

 

Odgovor 20:

Poštovani,

Naravno da slovenski državljani mogu raditi dulje od 30 dana godišnje (bilo s prekidima bilo bez prekida), ali za to trebaju imati radnu ili poslovnu dozvolu.

Stranac može raditi u Republici Hrvatskoj na temelju radne ili poslovne dozvole (članak 114. stavak 1. Zakona). U slučajevima određenim Zakonom o strancima stranac može raditi bez radne i poslovne dozvole.
U Republici Hrvatskoj utvrđen je kvotni sustav radnih dozvola. Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o godišnjoj kvoti radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje, a može ju utvrditi i za sezonsko zapošljavanje. Godišnjom kvotom radnih dozvola utvrđuju se djelatnosti i zanimanja u kojima se dopušta zapošljavanje te broj radnih dozvola za svaku od djelatnosti i zanimanja, pri čemu više nema teritorijalne raspodjele radnih dozvola.
Odredbama Zakona o strancima koje se odnose na rad stranaca u Republici Hrvatskoj, strancima se jamči razina prava u odnosu na uvjete zapošljavanja i rada utvrđena radno pravnim propisima Republike Hrvatske, odnosno kolektivnim ugovorima ili arbitražnim pravorijecima. Zajamčena prava osobito se odnose na propisano najduže trajanje radnog vremena i najkraće trajanje odmora, najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora, najniže plaće uključujući plaće za prekovremeni rad, zdravstvene uvjete i zaštitu na radu, zaštitne mjere za zapošljavanje i rad trudnica, žena i maloljetnih radnika i zabranu diskriminacije.
U godišnju kvotu radnih dozvola ne uračunavaju se radne dozvole koje se izdaju:
- dnevnim migrantima koji su u Republici Hrvatskoj zasnovali radni odnos pod uvjetom uzajamnosti
- ključnom osoblju, radnicima i članovima njihovih obitelji, čiji je status reguliran Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Hrvatske
- strancima koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima, podružnicama i predstavništvima
- strancima koji su premješteni u okviru internog transfera osoblja unutar trgovačkih društava, kako je definirano Protokolom o pristupanju Republike Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije
- učiteljima i nastavnicima koji izvode nastavu u školskim ustanovama na jeziku i pismu nacionalnih manjina
- profesionalnim športašima ili športskim djelatnicima koji na temelju valjano zaključenog ugovora o radu, rade u Republici Hrvatskoj na temelju međunarodnog ugovora, osim ugovora iz članka 141. Zakona o strancima (članak 119. stavak 1. Zakona).
Zakonom o strancima decidirano je navedeno tko se smatra osobom koja obavlja ključne poslove u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavništvu stranog trgovačkog društva (članak 120. stavak 1. Zakona).

Članak 119.
U godišnju kvotu radnih dozvola ne uračunavaju se radne dozvole koje se izdaju:
1. dnevnim migrantima koji su u Republici Hrvatskoj zasnovali radni odnos pod uvjetom uzajamnosti,
2. ključnom osoblju, radnicima i članovima njihovih obitelji, čiji je status reguliran Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Hrvatske,
3. strancima koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima, podružnicama i predstavništvima,
4. strancima koji su premješteni u okviru internog transfera osoblja unutar trgovačkih društava, kako je definirano Protokolom o pristupanju Republike Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije,
5. učiteljima i nastavnicima koji izvode nastavu u školskim ustanovama na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
6. profesionalnim športašima ili športskim djelatnicima koji na temelju valjano zaključenog ugovora o radu, rade u Republici Hrvatskoj,
7. na temelju međunarodnog ugovora, osim ugovora iz članka 141. ovoga Zakona.
Strancima iz članka 139. ovoga Zakona koji namjeravaju boraviti u Republici Hrvatskoj duže od 30 dana godišnje može se izdati radna dozvola izvan godišnje kvote na vrijeme koje je potrebno za izvršenje posla, a najduže do 6 mjeseci godišnje.
Odredba stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na strance iz članka 139. stavka 1. točke 1., 6., 8., 9.,10. i 11. ovoga Zakona.

Članak 120.
Osobom koja obavlja ključne poslove u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavništvu stranog trgovačkog društva, u smislu članka 119. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, smatra se:
1. osoba koja u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavništvu ima viši položaj, osoba koja upravlja poslovanjem, osoba koja se nalazi pod općim nadzorom ili rukovodstvom uprave ili dioničara, odnosno članova trgovačkog društva te osoba koja obnaša neku istovjetnu dužnost uključujući:
- upravljanje radom odjela ili pododjela društva;
- praćenje i nadziranje rada drugih zaposlenika, odnosno obavljanje nadzornih ili voditeljskih poslova;
- ovlaštenje za zapošljavanje i otpuštanje radnika, odnosno davanje preporuka vezanih uz zapošljavanje, otpuštanje ili druge kadrovske poslove;
2. osoba koja radi u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavništvu, koja posjeduje posebna stručna znanja i/ili ovlasti prijeko potrebne za pružanje usluga, služenje opremom za istraživanje, primjenu tehnika ili vođenje poslovanja trgovačkog društva, podružnice ili predstavništva.
Dnevni migrant, u smislu ovoga Zakona, je državljanin susjedne države u kojoj ima prebivalište i redovito dolazi na rad poslodavcu u Republici Hrvatskoj i vraća se u matičnu državu.

Članak 132.
Poslovna dozvola može se izdati:
1. osnivačima vlastitoga trgovačkog društva upisanog u sudski registar i koji ostvaruju poslovne aktivnosti radi obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj,
2. obrtnicima koji su registrirali poslovnu aktivnost u Republici Hrvatskoj,
3. osobama koje se bave slobodnim zanimanjima, sukladno propisima Republike Hrvatske,
4. pružateljima usluga u ime inozemnog poslodavca.
Poslovna dozvola može se izdati osobama iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka ako trgovačko društvo, odnosno obrt svojim poslovanjem utječe na povećanje gospodarske aktivnosti u Republici Hrvatskoj, ako se uvode novi proizvodni postupci, nova oprema i suvremena tehnologija te potiče otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje domaće radne snage.
Poslovna dozvola može se izdati osobama iz stavka 1. točke 3. ovoga članka ako imaju odgovarajuću kvalifikaciju, financijska sredstva i ako obavljanje njihove djelatnosti predstavlja interes za Republiku Hrvatsku.
Strancima iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka poslovna dozvola može se izdati samo na temelju suglasnosti ureda državne uprave nadležnog za gospodarstvo.
Strancima iz stavka 1. točke 3. ovoga članka poslovna dozvola može se izdati samo na temelju suglasnosti ureda državne uprave nadležnog za djelatnost koju stranac obavlja.
Suglasnost iz stavaka 4. i 5. ovoga članka nadležni uredi državne uprave dužni su dostaviti Ministarstvu u roku od 15 dana.

Članak 134.
Zahtjev za izdavanje poslovne dozvole stranac podnosi policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu obavljanja poslovne aktivnosti.
Protiv odluke o izdavanju poslovne dozvole može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 8 dana od dana dostave.
Poslovna dozvola iz članka 132. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona izdaje se s rokom važenja do jedne godine, a može se produžavati sve dok stranac ispunjava uvjete za izdavanje poslovne dozvole te ako priloži dokaz o podmirenim poreznim obvezama i doprinosima u Republici Hrvatskoj.
Strancima iz članka 133. stavka 1. ovoga Zakona poslovna dozvola može se izdati s rokom važenja do 6 mjeseci godišnje.
Zahtjev za produženje poslovne dozvole stranac mora podnijeti policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji najmanje 30 dana prije isteka roka važeće poslovne dozvole.
Stranac iz članka 132. ovoga Zakona ne može započeti s radom prije nego što mu je odobren privremeni boravak
Nadam se da sam pomogla.
Želim Vam puno uspjeha.

Pitanje 21:

Pozdravljeni!

Imamo dve vprašanji:

Glede nakupa nepremičnine na Hrvaškem: Slovensko podjetje želi kupiti nepremičnino na Hrvaškem. Seznanjeni smo s tem, da naj bi kupec pridobil soglasje Ministrstva za pravosodje. Kako pa je z plačilom davka na promet z nepremičnino? Ali mora kupec v ta namen pridobiti davčno številko na Hrvaškem ali obstaja kak drug postopek?

Prav tako nas zanima ali lahko iz Slovenije na Hrvaško uvozimo venec (vijenac), glede na to, da je to neke vrste rezano cvetje?

Hvala v naprej za odgovore in lep pozdrav iz Maribora.

Natalija Bogdan


Odgovor 21:

Poštovani,
Evo odgovora naših službi:

1) Ako stranka uvozi samo jedan vijenac onda nije potreban pregled fitopatologa, a ako se uvozi više toga onda podliježe pregledu fitopatologa na granici (Goričan i Macelj).

2) Postupak stjecanja prava vlasništva nekretnina za strane pravne ili fizičke osobe u RH: Stupanjem na snagu (25.07.2006.) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN broj 79/06), Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija nije više nadležno za rješavanje zahtjeva stranih fizičkih i pravnih osoba za davanje suglasnosti za stjecanje prava vlasništva nekretnina u RH. Odredbom čl. 3 navedenog zakona određeno je da „strane fizičke i pravne osobe mogu, ako zakonom nije drugačije određeno, pod pretpostavkom uzajamnosti, stjecati vlasništvo nekretnina na području RH, ako suglasnost za to dade ministar nadležan za poslove pravosuđa RH“. Slijedom navedenih izmjena, zahtjeve za davanje suglasnosti za stjecanje prava vlasništva nekretnina u RH, strane fizičke i pravne osobe upućuju u Ministarstvo pravosuđa RH. Također će se i svi započeti postupci, koji nisu dovršeni do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dovršiti u Ministarstvu pravosuđa.
Dakle, kada se radi o nekretninama, u smislu Zakona , nekretninama se smatra zemljište i građevine. Zemljište se oporezuje po stopi od 5 % . Osnovica za oporezivanje je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja.
Naime, kod kupnje nekretnina je bitno utvrditi o kakovoj se nekretnini radi i tko je prodavatelj. Što znači da li je nekretnina koja se prodaje izgrađena prije 01.01.1998. godine ili je novoizgrađena tj. građena poslije 01.01.2008. godine od kada je na snazi Zakon o porezu na dodanu vrijednost. Ako je "stara" nekretnine dakle izgrađena prije 01.01.1998. godine oporezuju po stopi od 5 %.Osnovica poreza na promet nekretnina je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja, u koju ulazi zemljište i građevinska vrijednost. Ukoliko je pak nekretnina izgrađena poslije 01.01.1998. godine, dakle nakon uvođenja Zakona o porezu na dodanu vrijednost, a prodavatelj ili otuđitelj je fizička osoba - građanin, isto se oporezuje po stopi od 5 %.
Ali ako nekretninu prodaje poduzetnik, tj. pravna ili fizička osoba –obrtnik obveznik poreza na dodanu vrijednost, koji je prilikom gradnje koristio pravo na odbitak pretporeza, takove nekretnine podliježu oporezivanju porezom na promet nekretnina po stopi od 5% (u koju osnovicu ulazi iznos zemljišta i komunalnog uređenja) i po stopi od 22% (na iznos građevinske vrijednosti) .
Strana osoba,građanin kada kupuje nekretninu u Hrvatskoj , dakle prema već ranije pribavljenoj suglasnosti, dužna je prijaviti kupoprodaju nekretnina u Poreznoj upravi nadležnoj prema mjestu gdje se nekretnina nalazi u roku od 30 dana od sklapanja ugovora.Znači porezni obveznik je dužan prijaviti nastanak porezne obveze na obrascu:Prijava poreza na promet nekretnina, a Porezna uprava mu izdaje sistemski tkz. izvedeni matični broj koji koristi prilikom plaćanja utvrđenog poreza na promet nekretnina.

Nadam se da ste zadovoljni odgovorom.

 

Poduzeće / institucija: Območna obrtna zbornica Maribor, gđa. Olga Valand

Adresa: Titova cesta 63, Maribor, Slovenija

 

Pitanje 22:

Pozdravljeni!

Slovenski podjetnik, ki ima zaposlene delavce - Hrvate, ki imajo delovno dovoljenje za dela v Sloveniji bi za dobo 2-3 mesec želel opravljati gradbena dela na Hrvaškem. Kakšno dovoljenje potrebuje za svojo firmo in tudi za delavce?
Lep pozdrav!

Olga Valand

 

 

Odgovor 22:

Poštovana,

Razgovarala sam s Ministarstvom unutarnjih poslova i Odjelom za strance. Oni su me uputili na Ministarstvo gospodarstva i Upravu za rad i tržište rada.

Saznala sam sljedeće: Radnici slovenske firme koji su hrvatski državljani i žele raditi u RH na izvođenju određenih radova NE TREBAJU radne dozvole za rad. Hrvatski državljani za rad u RH ne trebaju nikakve radne dozvole, bez obzira za koju firmu rade. Važno je da su uredno prijavljeni i da im firma plaća obvezne doprinose (mirovinsko, zdravstveno i sl).
Firma mora imati sklopljeni ugovor za izvođenje radova u RH da bi ljude poslala u RH na rad.
Bilo bi dobro da se jave policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu obavljanja poslova i da im dostave Ugovor o obavljanju poslova u RH kako ne bi bilo neugodnih iznenađenja i slanja insprektora. Mogli bi tražiti i kopije Ugovora o radu za radnike, hrvatske državljane.

 

 

 

Last update: 29.05.2008, 11:14